
Kako je u obrazloženju navedeno tačka preseka može biti shvaćena kao mesto na kome se
susreću više ideja ili puteva, metaforička tačka sudara različitih svetova- onih unutar nas
i onih spolja, između tradicionalnog i savremenog, virtuelnog i fizičkog, individualnog i kolektivnog.
Početna inspiracija za ovo delo nastalo 2023. godine je fotografija „Hju I kokoška “ fotografa Dejvida Stjuarta a koja neobično dobro, po meni, predstavlja taj sukob antropomrfizma i zoomorfizma, kako na unutrašnjem tako i na kolektivnom planu.
Antropomorfizam je težnja da se ponašanje životinja objašnjava psihološkim terminima dobijenim proučavanjem čoveka, kao i tumačenje božanskih, prirodnih i socijalno-pokretačkih sila po analogiji sa individualnim ljudskim osobinama. U svom najopštijem obliku, dodeljivanje ljudskih karakteristika životinjama, dok je zoomorfizam opisivanje čoveka sličnim životinjskim osobinama ili likom.Pitanje „antropomorfizma“, postavljeno na maglovitim granicama između humanog i animalnog, može postati moćno oruđe za preispitivanje dominantnih ljudskih samopoimanja. U sudaru humanog i animalnog, u psihološkom smislu, to može značiti sukob između različitih instinkata, želja ili emotivnih reakcija. U mističnim ili umetničkim kontekstima, zoomorfizam može biti jači jer je u skladu sa mitologijom ili filozofijom koja se fokusira na prirodu i životinje.
U radu je korišćena konceptualna metoda aproprijacije, upoređenja i citata. Slikarska tehnika primenjena u radu na ovoj slici je stara tehnika jajčane tempere na kartonu kao još jedna tačka susretanja tradicionalnog i savremenog. Sikarski metod je identičan onom iz renesanse, na podslik strpljivo i predano se ređaju slojevi lazurnih i poluprozirnih glazura.U format zlatnog preseka na fonu galatičkog neba postavljene suprotstavljene glave, oči u oči. Postavljanje očiju u istu ravan kao i položaj očiju u liniji zlatnog preseka gledano sa leve ili desne strane slike potencira naboj. Na taj način prvobitna namera ilustrovanja sukoba tradicionalnog i modernog u britanskom društvu suprotstavljanju blaziranog i istrošenog pripadnika plemstva nasuprot mladom pankerskom pokretu prerasta u globalni sukob neoliberalizma oličenog u upravljačkim strukturama uniformisanih u skupe dolčevita džempere i elementarnog, prirodnog i iskonskog. Tako taj sukob traje svakog dana, svake nedelje od samog postanka sveta.
“ I vide Bog šta je učinio i bejaše veoma dobro. Tako bi veče, pa jutro – dan šesti” ( 1: 31 Postanje )
(Milenko Trbović)
